Tane Fa'apa'u CO₂: Fofo Lelei mo le Pulea o le Carbon Dioxide
Le lelei o le oloa
I faiga fa'apisinisi ma pisinisi, o le fa'aitiitia o le fa'asa'olotoina o le kaponi taiokesaita (CO₂) ua avea ma popolega autu. O se auala lelei e pulea ai le fa'asa'olotoina o le CO₂ o le fa'aaogaina lea o tane e fa'aoso ai le CO₂. O nei tane e taua tele i le puleaina ma le fa'atonutonuina o le fa'asa'olotoina o le kaponi taiokesaita, ma fa'amautinoa ai se siosiomaga saogalemu ma sili atu ona gafataulimaina.
Muamua, se'i o tatou su'esu'eina uiga o se tane CO₂ surge. O nei tane ua mamanuina fa'apitoa e teu ma fa'aputu ai le carbon dioxide, e fai ma pa puipui i le va o le puna ma nofoaga eseese e tufatufa atu ai. E masani ona faia i u'amea e le pala, e fa'amautinoa ai le tumau ma le tete'e atu i le 'ele. O tane CO₂ surge e masani ona i ai le gafatia e selau i le afe kalone, e fa'atatau i mana'oga fa'apitoa o le fa'aoga.
O se vaega tāua o le tane e taofia ai le CO₂ o lona gafatia lea e mitiia ma teu ai le tele o le CO₂. A gaosia le kaponi taiokesaita, e fa'asaga atu i totonu o se tane e oso ai le kaponi lea e teu saogalemu ai se'ia o'o ina mafai ona fa'aaogaina lelei pe fa'asa'olotoina ma le saogalemu. E fesoasoani lea e puipuia ai le fa'aputuina tele o le kaponi taiokesaita i le siosiomaga o lo'o siomia ai, fa'aitiitia ai le lamatiaga o lamatiaga e ono tula'i mai ma fa'amautinoa ai le tausisia o tulafono fa'atonutonu o le siosiomaga.
E le gata i lea, o le tane CO₂ buffer ua fa'apipi'iina i ni faiga fa'apitoa e pulea ai le mamafa ma le vevela. O lenei mea e mafai ai e le tane ona fa'atumauina tulaga lelei o le fa'agaioiga, ma fa'amautinoa ai le saogalemu ma le mautu o le carbon dioxide ua teuina. O nei faiga fa'atonutonu ua mamanuina e fa'atonutonu ai le fesuisuia'i o le mamafa ma le vevela, puipuia ai so'o se fa'aleagaina e ono tula'i mai i tane teuina, ma fa'amautinoa ai le fa'agaioiga lelei ma le saogalemu o faiga i lalo ifo.
O le isi vaega autū o tane fa'asu'i CO₂ o lo latou fetaui lea ma le tele o fa'aoga fa'apisinisi. E mafai ona tu'ufa'atasia lelei i totonu o le tele o faiga e aofia ai le fa'asu'iina o meainu, gaosiga o mea'ai, totoina o fale lau'ele'ele ma faiga e tineia ai afi. O lenei fetu'una'iga e avea ai tane fa'apa puipui CO₂ ma vaega taua o le tele o alamanuia, e fa'afetaui ai le mana'oga fa'atupula'ia mo le puleaina gafataulimaina o le CO₂.
E le gata i lea, o le tane CO₂ buffer ua mamanuina faatasi ma mea tau saogalemu e faamuamua ai le puipuia o le tagata faigaluega ma le siosiomaga o loo siomia ai. Ua fa'apipi'iina i ni valve saogalemu, masini e fa'aitiitia ai le mamafa ma tisiketi malepe e fesoasoani e puipuia ai le tele o le mamafa ma fa'amautinoa ai le fa'asa'olotoina o le kaponi taiokesaita i se fa'alavelave fa'afuase'i. O le mulimulita'i i faiga sa'o o le fa'apipi'iina ma le tausiga e taua tele i le fa'amautinoaina o le fa'atinoga sili ona lelei ma le saogalemu o lau tane CO₂ surge.
E lē gata i itu tau si'osi'omaga ma le saogalemu le aogā o tane fa'asao CO₂. E fesoasoani fo'i e fa'aleleia atili ai le lelei o le fa'agaioiga ma le taugofie. I le fa'aaogaina o tane fa'asao CO₂, e mafai ai e pisinisi ona pulea lelei le fa'asao o le CO₂, fa'aitiitia otaota ma fa'aleleia atili ai le fa'agasologa o gaosiga. E le gata i lea, e mafai ona tu'ufa'atasia nei tane ma faiga fa'atonutonu fa'apitoa e mafai ai ona mata'ituina ma fa'atonutonuina otometi, ma fa'aleleia atili ai le lelei o le fa'agaioiga.
I le faaiuga, o tane fa'asao CO₂ e taua tele i le fa'aitiitia o le fa'asa'olotoina o le CO₂ i le tele o fa'aoga fa'apisinisi ma pisinisi. O latou uiga, e aofia ai le mafai ona teuina ma fa'atonutonu le kaponi taiokesaita, faiga fa'atonutonu fa'aonaponei, fetaui ma pisinisi eseese ma foliga saogalemu, e avea ai ma aseta taua i le ausiaina o sini tau atina'e gafataulimaina. A'o fa'aauau pea ona fa'amuamua e pisinisi mataupu tau si'osi'omaga, e mautinoa lava o le a sili atu ona taatele le fa'aaogaina o tane fa'asao CO₂, ma fa'amautinoa ai se lumana'i e sili atu ona mamā ma saogalemu mo i tatou uma.
Fa'aoga o Oloa


I le tulaga fa'apisinisi i aso nei, o le fa'asaoina o le siosiomaga ma le fa'atinoina lelei o galuega ua avea ma vaega taua o le taula'iga. A'o taumafai pisinisi e fa'aitiitia lo latou tulagavae kaponi ma fa'aleleia le fa'aogaina lelei o le malosi, ua maua ai e le to'atele le gauai i le fa'aaogaina o tane fa'asao CO₂. O nei tane teuina e taua tele i le tele o fa'aoga, e ofoina atu ai le tele o fa'amanuiaga e mafai ona a'afia ai pisinisi i pisinisi eseese.
O le tane e taofia ai le kaponi taiokesaita o se koneteina e fa'aaogaina e teu ma fa'atonutonu ai le kaponi taiokesaita. E lauiloa le kaponi taiokesaita i lona tulaga pupuna maualalo ma e liua mai se kasa i se mea malo po'o se vai i le vevela ma le mamafa taua. O tane e oso a'e ai le kasa e maua ai se siosiomaga pulea e fa'amautinoa ai o lo'o tumau pea le kaponi taiokesaita i se tulaga kasa, ma fa'afaigofie ai ona taulimaina ma felauaiga.
O se tasi o faʻaoga autū mo tane faʻasuʻe CO₂ o loʻo i le pisinisi o meainu. E faʻaaogaina lautele le kaponi taiokesaita o se mea taua i meainu kaponi, e maua ai se fizz uiga ese ma faʻaleleia atili ai le tofo. O le tane faʻasuʻe e fai ma faʻaputuga mo le kaponi taiokesaita, e faʻamautinoa ai le sapalai mautu mo le faʻagasologa o le kaponi aʻo faʻatumauina pea lona lelei. O le teuina o le tele o le kaponi taiokesaita, e mafai ai e le tane ona gaosia lelei ma faʻaitiitia ai le lamatiaga o le le lava o sapalai.
E le gata i lea, o tane fa'apa'u CO₂ e fa'aaogaina lautele i gaosiga, aemaise lava i le fa'avevela ma le gaosiga o u'amea. I nei fa'aoga, e masani ona fa'aaogaina le carbon dioxide e fai ma kesi puipuia. E taua tele le tane fa'apa'u i le fa'atonutonuina o le sapalai o le carbon dioxide ma le fa'amautinoaina o le tafe mautu o le kesi i le taimi o galuega fa'avevela, o le mea taua lea i le ausiaina o le fa'avevela maualuga. I le tausia o se sapalai mautu o le carbon dioxide, e fa'afaigofie ai e le tane le fa'avevela sa'o ma fesoasoani e fa'ateleina le gaosiga.
O le isi faʻaaogāga tāua o tane faʻasolo o le CO₂ e faʻaaogā i faʻatoʻaga. E taua tele le kaponi taiokesaita mo le totoina o laʻau i totonu o fale auā e faʻaleleia atili ai le tuputupu aʻe o laʻau ma le photosynthesis. I le tuʻuina atu o se siosiomaga CO₂ e pulea lelei, o nei tane e mafai ai e faifaʻatoʻaga ona faʻaleleia atili le fua o faʻatoʻaga ma faʻateleina ai le gaosiga atoa. O fale lanumeamata e faʻapipiʻiina i tane puipuia o le kaponi taiokesaita e mafai ona fausia ai se siosiomaga e maualuga ai le maualuga o le kaponi taiokesaita, aemaise lava i vaitaimi e le lava ai le maualuga masani o le ea. O lenei faiga, e taʻua o le faʻamalosia o le kaponi taiokesaita, e faʻaleleia atili ai le soifua maloloina ma le vave o le tuputupu aʻe o laʻau, faʻaleleia atili ai le lelei ma le tele o faʻatoʻaga.
E lē gata i pisinisi faapitoa ia aogā o le faʻaaogaina o tane CO₂ surge. O le teuina ma le tufatufaina lelei o le carbon dioxide, e fesoasoani nei tane e faʻaitiitia ai otaota ma faʻaleleia atili ai le lelei o le faagasologa atoa. O le pulea lelei o le maualuga o le carbon dioxide o le a fesoasoani foi e faʻaitiitia ai le faʻasaʻolotoina o kasa faʻavevela, ma fesoasoani ai i se lumanaʻi e sili atu ona gafataulimaina. E le gata i lea, o le faʻamautinoaina o le sapalai mautu o le CO₂, e mafai e pisinisi ona ʻalofia ai faʻalavelave e mafua mai i le le lava o le eletise, ma mafai ai ona faʻaauau pea galuega ma faʻateleina ai le faʻamalieina o tagata faʻatau.
I se aotelega, o le faʻaaogaina o tane e taofia ai le kaponi taiokesaita e taua tele i pisinisi eseese. Pe o le pisinisi o meainu, gaosiga poʻo faʻatoʻaga, o nei tane e taua tele i le tausia o se sapalai mautu o le CO₂. O le siosiomaga pulea e saunia e tane e taofia ai le faʻaleagaina e matua fesoasoani tele i faiga gaosiga lelei, faʻapipiʻiina lelei ma le faʻaleleia atili o le totoina o faʻatoʻaga. E le gata i lea, e ala i le faʻaitiitia o otaota ma kasa faʻavevela, o tane e taofia ai le CO₂ e fesoasoani i pisinisi e agai atu i se lumanaʻi e sili atu ona gafataulimaina. A o faʻaauau pea ona faʻamuamua e pisinisi le tiutetauave tau le siosiomaga ma le lelei o galuega, o le faʻaaogaina o tane e taofia ai le CO₂ o le a faʻaauau pea ona tuputupu aʻe ma avea ma se aseta taua.
Falegaosimea

Nofoaga e Alu Ese Ai



Nofoaga gaosi oloa






| Fa'atulagaga o mamanu ma mana'oga fa'apitoa | ||||||||
| numera seriolo | galuega faatino | koneteina | ||||||
| 1 | Tulaga faatonuina ma faʻamatalaga mo le mamanu, gaosiga, suʻega ma asiasiga | 1. GB/T150.1~150.4-2011 “Ipu Fa'amamafa”. 2. TSG 21-2016 “Tulafono Faatonutonu mo le Vaavaaiga Faatekinolosi mo le Saogalemu mo Vaa Fa'amamafa e le Tumau”. 3. NB/T47015-2011 “Tulafono Fa'amauina mo Va'a Fa'amamafa”. | ||||||
| 2 | mamafa o le mamanu MPa | 5.0 | ||||||
| 3 | mamafa o le galuega | MPa | 4.0 | |||||
| 4 | seti le vevela ℃ | 80 | ||||||
| 5 | Vevela o le fa'agaioiga ℃ | 20 | ||||||
| 6 | feololo | Ea/E lē oona/Vaega Lua | ||||||
| 7 | Mea autu o le vaega o le mamafa | Vasega ma tulaga masani o le u'amea | Q345R GB/T713-2014 | |||||
| toe siaki | / | |||||||
| 8 | Mea fa'apipi'i | uelo fa'asolo i lalo o le vai | H10Mn2+SJ101 | |||||
| Fa'avevela u'amea kesi, fa'avevela u'amea tungsten argon, fa'avevela u'amea eletise | ER50-6,J507 | |||||||
| 9 | Fa'asologa o le so'oga fa'apipi'i | 1.0 | ||||||
| 10 | Leai se leiloa iloa | Feso'ota'iga fa'apipi'i ituaiga A, B | NB/T47013.2-2015 | 100% X-ray, Vasega II, Tekonolosi Su'esu'e Vasega AB | ||||
| NB/T47013.3-2015 | / | |||||||
| So'oga fa'apipi'i ituaiga A, B, C, D, E | NB/T47013.4-2015 | 100% su'esu'ega o le vaega maneta, vasega | ||||||
| 11 | Fa'atagaina o le ele mm | 1 | ||||||
| 12 | Fuafua le mafiafia mm | Silini: 17.81 Ulu: 17.69 | ||||||
| 13 | voluma atoa m³ | 5 | ||||||
| 14 | Fa'atumuina o le mea | / | ||||||
| 15 | togafitiga fa'avevela | / | ||||||
| 16 | Vaega o koneteina | Vasega II | ||||||
| 17 | Tulafono ma le vasega o le mamanu o mafui'e | tulaga 8 | ||||||
| 18 | Tulafono o le mamanu o le avega o le matagi ma le saoasaoa o le matagi | Mamafa o le matagi 850Pa | ||||||
| 19 | mamafa o le suega | Su'ega fa'a-hydrostatic (vevela o le vai e le maualalo ifo i le 5°C) MPa | / | |||||
| su'ega o le mamafa o le ea MPa | 5.5 (Naitorosene) | |||||||
| Su'ega o le fa'amautu o le ea | MPa | / | ||||||
| 20 | Mea fa'aopoopo ma meafaigaluega mo le saogalemu | fua o le mamafa | Va'ai: 100mm Fa'asologa: 0~10MPa | |||||
| valve saogalemu | seti le mamafa:MPa | 4.4 | ||||||
| lautele fa'aonaponei | DN40 | |||||||
| 21 | fa'amamāina o luga | JB/T6896-2007 | ||||||
| 22 | O le umi o le auaunaga o le mamanu | 20 tausaga | ||||||
| 23 | Afifiina ma le Felauaiga | E tusa ai ma tulafono faatonutonu a le NB/T10558-2021 “Ufiufi o le Ipu Fa'amamafa ma le Afifiina o Felauaiga” | ||||||
| "Manatua: 1. E tatau ona fa'amau lelei le masini i le eleele, ma e tatau ona ≤10Ω le tete'e i le eleele.2. E siakiina soo lenei masini e tusa ai ma mana'oga o le TSG 21-2016 "Tulafono Fa'atonutonu mo le Va'ava'aia Fa'atekinolosi mo Va'a Fa'amalosi e Le'o Mau". A o'o atu le aofa'i o le 'ele o le masini i le tau fa'atulagaina i le ata tusi a'o le'i fa'aaogaina le masini, o le a taofi loa.3. O le fa'atulagaga o le nozzle e va'aia i le itu A." | ||||||||
| Laulau o le nozzle | ||||||||
| fa'ailoga | Tele fa'ale-numera | Tulaga masani o le tele o feso'ota'iga | Ituaiga o le luga feso'ota'i | fa'amoemoega po'o le igoa | ||||
| A | DN80 | HG/T 20592-2009 WN80(B)-63 | RF | le ea e ulufale ai | ||||
| B | / | M20×1.5 | mamanu o le pepe | Feso'ota'iga o le fuaina o le mamafa | ||||
| ( | DN80 | HG/T 20592-2009 WN80(B)-63 | RF | auala e alu ese ai le ea | ||||
| D | DN40 | / | uelo | Feso'ota'iga o le valve saogalemu | ||||
| E | DN25 | / | uelo | Pusa Fa'amamago | ||||
| F | DN40 | HG/T 20592-2009 WN40(B)-63 | RF | gutu o le termometa | ||||
| M | DN450 | HG/T 20615-2009 S0450-300 | RF | lua | ||||






